Igumanija Jelena (Jovanka Đurić) i osam monahinja prošlog vikenda, kasno noću, intervencijom više sveštenika i policije, izbačene su iz manastira Vaznesenje u Ovčarsko-kablarskoj klisuri.
VERNA RAŠČINJENOM VLADICI: Igumanija Jelena
One su otkazale poslušnost vladici žičkom Hrizostomu Stoliću, pošto su odlučile da pređu pod duhovno starateljstvo raščinjenog vladike Artemija Radosavljevića, koga je Sveti arhijerejski sabor pozvao na pokajanje.
Privremeno utočište monahinje su našle na privatnom posedu iznad ovog manastira. Vaznesenje je trenutno pod upravom oca Germana iz Eparhije žičke.
- Mati Jelena i sestrinstvo su trenutno smeštene u praznoj drvenoj baraci bez struje i vode, a do njih se može stići jedino šumskom stazom. Kroz šumu im vernici doturaju hranu, posteljinu i druge najneophodnije potrepštine, a nabavljeni su im takođe dušeci kao i šporet na drva. Narodu i monahinjama nije dozvoljen pristup manastiru, niti prolaz pored njega. Čak i vlasniku tog susednog imanja nije bilo dopušteno da prođe do svog poseda na kojem se bavi pčelarstvom - ispričao je za "Vesti" Miloje Stevanović, poznatiji kao grešni Miloje, biznismen iz Čačka.
Policija i sveštenici, prema svedočenjima prisutnih vernika, izneli su i vukli iz manastirske porte više desetina vernika, koji su klečeći pevali crkvene pesme, a kad je u manastir je stigao i episkop žički Hrizostom policija je uhapsila Stevanovića.
SPREČILI TUČU: Policija ispred ulaza u manastir Vaznesenje
- Optužili su me da sam skočio na automobil u kojem je bio Hrizostom, a istina je da me je taj automobil udario i da sam pao, a kad je jedan dečko prišao da mi pomogne da ustanem pod istom optužbom i on je uhapšen. Istu noć sam izveden pred istražnog sudiju pred kojim je dokazano da nisam skakao na auto, da nisam ni suicidan ni mazohista, odnosno da nisam sklon ni samoubistvu ni samopovređivanju, već da me je Hrizostomov vozač udario kolima - kaže Stevanović.
Sveti arhijerejski sabor SPC pozvao je sadašnjeg monaha Artemija, pod čijim je duhovnim starateljstvom više od 120 monaha, monahinja, iskušenika i iskušenica, kao i nekoliko sveštenika, "da se zajedno sa svojim sledbenicima bivšim jeromonasima, monasima i monahinjama vrati Crkvi putem pokajanja sa puta raskola".
U saborskom saopštenju SPC za "narušavanje mira i jedinstva Crkve", okrivljuju se Artemije i njegove pristalice". Ocenjuje da oni čine "parasinagogu - nekanonsko zborište, sa sve izraženijom tendencijom da prerastu u čist raskol i sektu".
Mada se u visokim crkvenim izvorima u Patrijaršiji nezvanično spekuliše da vrh SPC radi na rešavanju spora s vladikom Artemijem, s kojim se nedavno sastao patrijarh Irinej, u saborskom saopštenju najavljuje se "preduzimanje dodatnih kanonskih mera", ukoliko se on ne odazove "u skorijem roku pozivu na povratak Crkvi u pokajanju i poslušanju saborskim odlukama i vekovnom kanonskom poretku Pravoslavne crkve".
Ostala im samo vera
- Oni koji su išli da obiđu igumaniju Jelenu i sestrinstvo kažu da se one ne žale na teške uslove. Kad ih narod upita šta im treba da bi im se donelo, odgovaraju skromno monaški da im ništa ne treba, iako su im sve lične stvari do kojih sad ne mogu da dođu ostale u manastiru, da nemaju struje, hrane, odeće, čak ni puta do njih. Sve im nedostaje, osim jake i čiste vere - kaže Stevanović.
Komplikovani odnosi Srpske i Rumunske pravoslavne crkve mogu da eskaliraju prekidom svakog odnosa, zbog nekanonskog delovanja rumunskih sveštenika na istoku Srbije
Četiri sveštenika i jedan đakon Rumunske pravoslavne crkve, koji se trenutno nalaze na teritoriji istočne Srbije i služe u dve crkve i nekoliko paraklisa, u selima mahom nastanjenim Vlasima, za Srpsku pravoslavnu crkvu su nezvani gosti, svojevrsni ilegalci koji prete da prekinu odnose dve crkve.
Sabor SPC je zato, po ko zna koji put, uputio protest patrijarhu rumunskom Danilu i njegovom Sinodu, zbog nekanonskog upada u oblasti pod jurisdikcijom SPC, ne propustivši da istakne dve stvari: svetinju jedinstva među pravoslavnim crkvama i bratske vekovne odnose Srba i Rumuna. Izuzetno osetljivi odnosi dve patrijaršije dodatno su zakomplikovani činjenicom da RPC i njeni sveštenici, kao i naša crkva i njeni duhovnici, slobodno služe u rumunskom i srpskom delu Banata, kako bi se reklo, u bratstvu i slozi. Šta onda izaziva problem u Timočkoj Krajini sa „nezvanim gostima” u zoni duhovne odgovornosti episkopa timočkog Justina i braničevskog Ignjatija?
U raštrkanom i gotovo napuštenom vlaškom selu Malajnica, nedaleko od Negotina, „stoluje” mladi sveštenik Bojan Aleksandrović, služeći na rumunskom jeziku u žutoj crkvi, pored koje se nalaze građevinski obrisi budućeg parohijskog doma. Sa titulom protojereja priobalne Dakije Rumunske pravoslavne crkve, ovaj mladi sveštenik je za patrijaršiju u Beogradu započeo razdor koji traje bezmalo jednu deceniju.
Milan Radulović, bivši ministar vera (od 2004 do 2007. godine), seća se da je 2005. godine, Bojan Aleksandrović, tada klirik Timočke eparhije, napustio školovanje u Bogosloviji SPC i počeo da se bavi nekom vrstom laičke crkvene delatnosti, predstavljajući se kao rumunski sveštenik.
Monahinje, koje su proterane iz manastira Vaznesenje u Ovčarsko-kablarskoj klisuri,E smeštene su u kolibi na obroncima Ovčara i počele su gradnju novog manastira.
Igumanija Jelena
Monahinje koje su proterane iz manastira Vaznesenje u Ovčarsko-kablarskoj klisuri smeštene su u kolibi na obroncima Ovčara i uz pomoć pristalica nekadašnjeg episkopa raško-prizrenskog Artemija u egzilu, počele su gradnju novog manastira.
Imanje sa kolibom na neograničeno i besplatno korišćenje monahinjama je ustupio veterinar iz Čačka Miloš Pavlović.
Prekršajne prijave zbog incidenta u manastiru Vaznesenja
Čačanska policija saopštila je da su dva građanina privođena i podnete su prekršajne prijave protiv njih zbog inicidenta u manastiru Vaznesenje kod Čačka.
Incident se dogodio sinoć oko 22 časa prilikom izvršenja naredbe Žičke eparhije o prinudnom udaljavanju igumanije i osam monahinja tog manastira.
Zbog narušavanja javnog reda i mira ispred manstira, sinoć su privedeni čačanski privrednik Miloje Stevanović (63), poznat pod imenom Grešni Miloje koji je pre nekoliko meseci ekshumiciran iz Srpske pravoslaven crkve (SPC) i Nebojša Dejović (26) iz Užica, kaže se u saopštenju. Protiv Stevanivića i Dejovića policija je podnela prekršajne prijave i oni su sinoć, po skraćenom postupku, odvedeni dežurnom sudiji Prekršajnog suda u Čačku.
"Do incidenta ispred manastira je došlo juče u popodnevnim satima, kada je jednom od sveštenika SPC koji su došli u manstir da igumaniji saopšte odluku episkopa žičkog Hrizostoma da napusti manstir, isečene gume na putničkom vozilu", navodi se u saopštenju policije. Policija je došla na poziv sveštenika i kako istice u saopštenju za medije, sprečila narušavanje javnog reda i mira. U toku večernjih sati, veliki broj vernika okupio se ispred manastira Vaznesenje, podržavajući monahinje koje su odbile da izađu iz manastira i predaju ključeve.
Intervencijom policije, vernici su izbačeni iz manastira, a policija je napravila i kordon kojim je sprečila da bilo ko uđe u manstir. Tokom veceri, ispred manastira se okupio i veliki borj sveštenika, a prema nezvaničnim podacima došao je i episkop žički Hrizostom. Kako agencija Beta nezavnično saznaje, monahinje su u toku noći napustile manastir i on je stavljen pod upravu SPC. Episkop žički doneo je odluku da igumnija Vaznesenja Jelena i osam monahinja napuste manstir jer su izjavile da odriču poslušnost srpskom patrijarhu, zbog ekumenizma i globalizma, i da se stavljaju pod ingerenciju raščinjenom vladici raško prizrenskom Artemiju.
Raščinjeni vladika raško prizrenski Artemije služio je liturguiju 22. maja, na Svetog Nikolu u crkvi u Loznici kod Čačka, koju je napravio na svom imanju Miloje Stevanović poznat pod imenom Grešni Miloje, koji je na tom imanju primio monahe koji su napustili manastir Crnu reku.
BEOGRAD - Protojerej-stavrofor, profesor Radovan Bigović, preminuo je noćas u Beogradu, potvrđeno je Tanjugu u beogradskoj Patrijaršiji.
Bigović je rođen u Nikšiću 1956. godine. U Beogradu je završio dva fakulteta - Pravoslavni bogoslovski, na kome je i doktorirao i Filozofski u grupi za folozofiju. U dva mandata je bio dekan Pravoslavno bogoslovskog fakulteta.
Smatra se jednim od najvećih teologa današnjice.
Bio je član Udruženja književnika Srbije, i urednik filozofsko-teološke biblioteke „Službenog glasnika” Republike Srbije.
Pored knjiga objavio je oko sto studija, članaka i eseja u raznim časopisima u zemlji i inostranstvu. Posebno se bavio odnosima Crkve i društva.
Bio je vršilac dužnosti starešine manastira Svetog Arhangela Gavrila u Zemunu.
Jedan je od osnivača Hrišćanskog kulturnog centra i njegov višegodišnji predsednik. Dobitnik je Zlatne značke Kulturno-prosvetne zajednice Srbije, Zlatnog beočuga Kulturno-prosvetne zajednice Beograda i plakete zaslužnog građanina Zemuna.
Oženjen je, otac dvoje dece.
U Patrijaršiji kažu da će detalji oko datuma i mesta sahrane profesora Bigovića biti objavljeni naknadno. Tanjug objavljeno: 01.06.2012.
Patrijarh SPC Irinej putuje u Zagreb, gde će boraviti od 7. do 9. juna povodom posvećenja hrama Svetog Save. U Hrvatskoj najavljuju posetu na najvišem nivou do sada.
Patrijarh Srpske pravoslavne crkve (SPC) Irinej posetiće Zagreb od 7. do 9. juna, objavio je danas "Večernji list" na svom internet-portalu.
Irinej će se sastati s predsednikom Republike Ivom Josipovićem, premijerom Zoranom Milanovićem i kardinalom Josipom Bozanićem.
Patrijarh SPC dolazi u Zagreb s članovima Svetog arhijerejskog sinoda i biće to poseta na najvišem nivou do sada, kaže list.
"Patrijarh dolazi da posveti hram Svetog Save, u sklopu novosagradjene zgrade gimnazije 'Kantakuzine Katarine Branković' i duhovnog centra na Svetom Duhu u Zagrebu", rekao je za list mitropolit zagrebačko-ljubljanski i cele Italije Jovan (Pavlović).
Kao posebno važno, mitropolit je naveo uspostavljanje dobrih odnosa SPC i Katoličke crkve koje bi patrijarhov dolazak u Zagreb trebalo da pokrene s mrtve tačke posle ratnih zbivanja, prenosi list.
Mitropolit Jovan je istakao da Crkva može da pomogne poboljšanje društvenih odnosa, posebno u teškim vremenima.
Šef Katedre ekumentske teologije na zagrebačkom Katoličkom bogoslovskog fakultetu (KBF) Jure Zečević ocenio je da predstojeća poseta izražava otvorenost vrha SPC za dijalog i saradnju s Katoličkom crkvom.
"Ovo je prvi put u istoriji da u Hrvatsku i na susret s najvišim predstavnicima Katoličke crkve u Hrvatskoj - sa Stalnim većem Hrvatske biskupske konferencije, dolazi ceo Sinod (SPC)", rekao je on za "Večernji list".
Zečević smatra da time dve crkve daju "pozitivan primer hrišćanske povezanosti i utoliko taj susret predstavlja novi znak nade na katoličko-pravoslavnim relacijama".
Pridružio se: 25 Dec 2010, 15:00 Postovi: 39460 Lokacija: Beograd
Храм Светог Саве
Храм Светог Саве у Београду има дугу историју. Његова изградња почела је крајем 19. века, да би више пута била прекидана и настављана. Данас је већи део готов, остају углавном унутрашњи радови и осликавање овог највећег православног храма на свету.
Храм светог Саве
Храм Светог Саве у Београду налази се на месту за које се мислило да је било место где је 1595. године спалио мошти Светог Саве (истраживачи сматрају да су мошти вероватно спаљене на месту данашњег Ташмајдана), оснивача аутокефалне Српске цркве и првог архиепископа. Пројектован је у српско-византијском стилу, у основи је облика грчког крста са куполом над наосом. Дужина осе исток-запад је 91 метар, а осе север-југ је 81 метар. Унутрашња висина Храма од пода врха до куполе је 65 м, а видљива (спољна) висина Храма са крстом је 79 м. Има површину од 3.500 квадратних метара у приземљу и 15.000 м² на три галерије на првом нивоу. На другом нивоу налази се галерија са видиковцем од 120 м². Испод пода храма налази се ризница и крипта светог Саве, као и гробна црква светог кнеза Лазара, укупне површине око 1.800 м². Куполе Храма украшава 18 позлаћених крстова — главни крст је висок 10 метара (видљиви део крста) — и 49 звона — 4 клатећа и 45 „свирајућих“ (карилон). Највеће звоно тешко је 6.128 кг, а најлакше има 11 килограма, док карилон тежи око 19.000 кг. Укупна тежина свих 49 звона достиже 23.755 килограма. Највеће звоно је пречника 204 цм, а најмање 20 цм. Црква може да прими 10.000 верника, а на западну хорску галерију може да стане 800 хориста. Храм светог Саве, кад буде завршен, биће по запремини највећа активна православна црква на свету.
Године 1895. јавила се идеја о подизању храма на месту где су пре три стотине година спаљене мошти Светог Саве. Године 1905. расписан је први конкурс који је безуспешно завршен. Нови конкурс био расписан тек 1926. године, након завршетка Првог светског рата. Изабран је рад архитекте Богдана Несторовића коме је 1930. године била поверена израда пројекта, као и архитекти Александру Дероку. Изградња храма је коначно почела 1935. године. Међутим, с почетком Другог светског рата сви радови су прекинути. Српски патријарх Гаврило је одведен у концентрациони логор Дахау, а немачка војска је храм претворила у ауто-парк. По завршетку рата нове комунистичке власти наставиле су да користе простор Храма као возни парк, а нешто касније, разна предузећа га користе као магацин.
Идеју о подизању овог храма обновио је патријарх Герман 1958. године кад је дошао на чело СПЦ. Након 88 молби и исто толико одбијања, коначно 1984. године добијена је дозвола за наставак радова. Патријарх Герман је именовао архитекту Бранка Пешића за протомајстора наставка пројекта и организације градње Храма.
Радови су опет стали деведесетих година 20. века избијањем сукоба на бившим југословенским просторима, да би се опет обновили 2000. године. Године 2004. године завршена је градња екстеријера. Постављена су звона и прозори, а фасада је такође завршена. Међутим, радови на унутрашњој декорацији још нису готови.
Званичан сајт Храма Светог Саве
_________________
Ničega se ljudi toliko ne plaše kao nečije hrabrosti da bude onakav kakav je.
Enterijer sapomen-hrama Svetog Save na Vračaru, najvelelepnije srpske crkve na svetu biće prekriven mozaičkim živopisom na površini od 17.500 metara kvadratnih
Arhitekta Dragomir Acović, jedan od 11 članova Komisije za živopisanje i unutrašnje uređenje Hrama, rekao je Tanjugu da je elaborat upućen na usvajanje pre više godina, ali da se tu stalo dok se ne steknu uslovi, pre svega finansijski da se počne sa njegovom realizacijom.
Pored Acovića, zaduženog da izradu "Nacrta projektnog zadatka za likovno opremanje mozaičkih kompozicija u Hramu Svetog Save na Vračaru", kako glasi zvanični detaljni plan živopisa, u Komisiji su predsedavajući mitropolit Amfilohije, episkop žički Hrizostom, braničevski Ignatije, protoneimar Hrama prof. dr Vojislav Milovanović.
Tu su i slikar prof. Siniša Žikić, živopisac, istoričar umetnosti, Gavrilo Marković, protoprezviter živopisac iz atinske arhiepiskopije Stamatic Skairis, živopisac iz Rusije Nikolaj Muhin, prof. Čedomir Vasić, prof. Bogoslovskog fakulteta dr Nenad Milošević. Neosporno kvalifikovana komisija sačinila je i usvojila, često nadglasavanjem, detaljan raspored - od monumentalnih kompozicija do poprsja i medaljona svetaca, anđela, crkvenih otaca...
Tokom skoro tri sata Acović je bio "stručni vodič" kroz lavirint ovog do najsitnijih detalja razrađenog plana unutrašnje dekoracije Hrama, uz napomenu da tek sledi okupljanje ekipe umetnika koji bi morali da predlože likova rešenja za svaku kompoziciju i načine nacrte ( kartone), držeći se uputstava koja je formulisala Komisija.
Od umetnika se očekuje da se pridržavaju opštih standarda koji važe za pravoslavnu ikonografiju kao u slučaju perspektive (vizantijska) i istorijske hornologije (odeća, atributi autoriteta), ali kada je u pitanju neki ciklus, u kome akteri treba da budu prikazani vanvremenski, onda to mora da bude dosledno sprovedeno. Posebno je razrađeno kako da se tretiraju kompozicije koje se odnose na parabole, Bogorodičin akatist (himna), Strašni sud, simbolicne teme kao ljudska stradanja, vrline i slično i od umetnika se očekuje da "pokaže njihovu vanvremenost i svevremenost".
Precizirano je da ikonički likovi (takvih je 1.500 pored Hrista, Bogorodice i neimenovanih anđela svih devet činova ), u njihovom zemaljskom postojanju moraju da imaju katakteristike kao u erminiji (slikarskom katalogu) Dionisija iz Furne (to se odnosi na kosu, bradu, odeću i druge atribute). Određeno je i kako će se pisati tekstovi koji identifikuju naslikani lik ili tumače kompoziciju.
Kada je reč o stilskim karakteristikama živopisa, traži se da "svi stilski elementi unutar jednog prostora moraju biti uzajamno kompatibilni, da svi likovi moraju biti prepoznatljivi, da bi većina vernika mogla da razume osnovnu religijsku poruku i svi moraju imati snažnu vezu s tradicijom, jer je ideja da Hram u celini mora da odiše načelom sabornosti". Komisija nije propisala estetske kriterijume, već očekuje da će umetnici "kada budu predlagali rešenja, imati na umu da bi enterijer i eksterijer trebalo da čine harmoničnu celinu."
Usvojeno je da će živopis najvećim delom biti u tehnici mozaika, iako se ne isključuje da će u nekim prostorima biti urađen u fresko tehnici. Pitanje materijala je ostavljeno otvoreno (prirodni kamen, staklena pasta, keramika), ali će se dosledno primenjivati isti materijal unutar svake definisane celine. Najvažnija celina u Hramu je kupola, koja dostiže visinu od 65 metara i ima 1.228 metara kvadratnih, a samo svaki od pandantifa (lučni trouglovi) koji je podržavaju, rezervisani za po jednog jevanđelistu, imaju 92 kvadrata.
U Hramu će biti naslikani svi srpski svetitelji, neki i više puta, svi arhijereji od Svetoga Save, patrijarsi od Joanikija do Varnave koji je 1936. inicirao gradnju Hrama, veliki ktitori SPC-a od kralja Jovana Vladimira, pa sve do kralja Petra II Karađorđevića koji je postavio kamen temeljac Hrama, zatim svi važni događaji iz istorije SPC (od prvog pokrštavanja u sedmom veku, pa do preseljenja Patrijaršije u Beograd 1922.). U jednoj od tri priprate planirano je da se, u okviru centralne teme "Parusija" (drugi Hristov dolazak na zemlju), uz motive iz Jovanovog jevanđelja naslikaju i velika stradanja, među kojima i stradanja Srba u 20. veku.
"Uporedo sa oslikavanjem Hrama previđena je izrada bronzanih reljefa za njegova vrata za koja su takođe precizirane teme", rekao je Acović, ali nije želeo da govori o realizaciji postojećih planova.
Poseta Sinoda Hrvatskoj zbližava SPC i Katoličku crkvu
Članovi Sinoda Srpske pravoslavne crkve na čelu sa patrijarhom Irinejom srešće se u petak u Zagrebu po prvi put sa najvišim predstavnicima Katoličke crkve u Hrvatskoj sa kardinalom Josipom Bozanićem na čelu, ali i predsednikom susedne države Ivom Josipovićem i premijerom Zoranom Milanovićem.
Delegaciju SPC na čelu s patrijarhom Irinejem primiće i predsednik Ivo Josipović
U obe crkve kažu da je poseta na ovako visokom nivou veoma značajna zbog poboljšavanja međusobnih odnosa. Povod trodnevne posete Hrvatskoj je otvaranje nove zgrade Srpsko-pravoslavne opšte gimnazije u Zagrebu “Kantakuzine Katarine Branković”.
Svečano otvaranje škole predviđeno je za četvrtak. Dan kasnije patrijarh Irinej i članovi Sinoda susrešće se sa kardinalom Josipom Bozanićem i stalnim većem Hrvatske biskupske konferencije. Kako je za „Blic“ rečeno u Zagrebačkoj nadbiskupiji, očekuje se i zajednička izjava patrijarha Irineja i kardinala Bozanića.
- Tema za razgovor ima puno, od crkvenih do životnih. Jako je važno unaprediti dijalog i zajednički raditi na tome da nam budućnost bude bolja, jer u ovim kriznim i teškim vremenima smo upućeni jedni na druge - kaže za “Blic” Josip Bozanić, urednik Tiskovnog ureda Zagrebačke nadbiskupije.
Patrijarha SPC će primiti i predsednik Hrvatske Ivo Josipović, a potom i premijer Zoran Milanović. Poslednjeg dana boravka u Zagrebu patrijarh će služiti liturgiju i osveštati kapelu posvećenu Svetom Savi u sklopu zgrade duhovnog centra na Svetom Duhu.
Verski analitičar Živica Tucić kaže da je susret na tako visokom nivou veoma dobar. - Susret je veoma značajan za međusobno upoznavanje i uspostavljanje bližih kontakata crkava - kaže Tucić.
Mitropolit zagrebačko-ljubljanski i cele Italije Jovan izjavio je da je uspostavljanje dobrih crkvenih odnosa veoma važno.
- Patrijarhov dolazak u Zagreb trebalo bi da pokrene te odnose s mrtve tačke posle ratnih zbivanja - rekao je mitropolit Jovan.
Stotinak vernika dočekalo je danas poglavara Srpske pravoslavne crkve, patrijarha Irineja, u Crkvi svetog Preobraženja Gospodnjeg u centru Zagrebu.
Patrijarh Irinej je u kratkom obraćanju pozvao pravoslavne vernike da čuvaju svoju veru i naglasio da je treba "potvrditi ne samo umom I rečima nego i životom".
On je istakao značaj otvaranja nove zgrade Pravoslavne opšte gimnazije u Zagrebu, zbog čega je i doputovao u glavni grad Hrvatske.
Ovo je poseta najviše delegacije SPC Hrvatskoj od njenog osamostaljenja, jer su u pratnji patrijarha i članovi Sinoda Srpske pravoslavne crkve (SPC). Reč je i o drugoj zvaničnoj poseti nekog srpskog patrijarha, prethodno je 1999. u Zagrebu boravio patrijarh Pavle.
Mitropolit zagrebačko-ljubljanski i cele Italije Jovan izrazio je nadu da će poseta patrijarha Irineja biti ne samo od istorijskog značaja već "kanonska poseta mira i ljubavi".
Pored vernika, bili su prisutni i ambasador Srbije u Hrvatskoj Stanimir Vukićević i predstavnik srpske nacionalne manjine u Hrvatskoj i poslanik u Saboru Milorad Pupovac.
Pupovac je u izjavi novinarima ocenio da su značajni i povod i vreme ,dolaska patrijarha Irineja u Zagreb.
"Ova poseta je značajna jer treba da simbolizuje i označi druge odnose", rekao je Pupovac i podsetio da je patrijarh Pavle 1999. godine posetio Zagreb u "mnogo težim vremenima" i izazovnijim za pravoslavne vernike.
Pupovac je rekao da pravoslavna i katolička crkva sa svoje strane mogu i treba da urade ono što je njihovo poslanje, a to su bolji odnosi među crkvama, veća saradnja između hrišćanskih crkava I veće poverenje između katoličkih i pravoslavnih vernika.
"Ako to urade, u čemu vidim smisao posete, a verujem da hoće, onda će i državama i njihovim politikama biti lakše", ocenio je Pupovac.
Svečano otvaranje pravoslavne gimnazije "Kantakuzine Katarine Branković" predviđeno je za večeras.
Patrijarh Irinej i članovi Sinoda će se sutra ujutro sresti s kardinalom Josipom Bozanićem i stalnim većem Hrvatske biskupske konferencije u sedištu Katoličke crkve u Zagrebu.
Poglavara SPC će zatim primiti predsednik Hrvatske Ivo Josipović u svom kabinetu na Pantovčaku, a potom i premijer Zoran Milanović.
U subotu ujutro previđeno je da patrijarh SPC služi liturgijui osvešta kapelu posvećenu Svetom Savi u sklopu zgrade duhovnog centra na Svetom Duhu u Zagrebu.
U krugovima bliskim Katoličkoj crkvi u Hrvatskoj ocenjuje se da tom posetom dolazi do izražaja otvorenost vođstva SPC-a za dijalog i saradnju s Katoličkom crkvom.
Mitropolit zagrebačko-ljubljanski i cele Italije Jovan izjavio je uoči patrijarhove posete hrvatskim medijima da je posebno važno uspostavljanje dobrih crkvenih odnosa SPC-a i Katoličke crkve, koje bi patrijarhov dolazak u Zagreb trebalo da pokrene s mrtve tačke posle ratnih zbivanja.
Srpski verski analitičar Živica Tucić je ocenio da je poseta vrha SPC Zagrebu hvale vredan i hrabar korak, ali da od susreta sa vrhom Katoličke crkve ne treba očekivati neke spektakularne rezultate.
"Ne treba biti nestrpljiv i očekivati neke spektakularne rezultate i izjave, ali bitno je da se krene i spremnost da se pokrenu odnosi. Spremnost da se pokrenu odnosi je velika na obema stranama", rekao je Srni Tucić.
On je rekao da je patrijarh Irinej uvek bio otvoren za međureligijski dijalog.
"Od oba crkvena vrha očekujem da se, uprkos verskih razlika i istorijskog iskustva XX veka, susreću i upoznaju i da razjašnjavaju teme koje nas opterećuju, da praštaju i da primaju oproštaj", kaže on.
Tucić nije mogao da spekuliše šta će biti teme razgovora predstavnika SPC i Katoličke crkve, ali je istakao da je glavno da se stvori klima za saradnju, jer se preokret ne može očekivati od jednog susreta.
"Naravno da se u jednom takvom susretu mogu nabrojati teme koje se mogu razmatrati ne sada, to može da traje i deset godina, ali bitno je da se krene", smatra Tucić.
On je podsetio da je ovo prvi susret na ovakvom nivou i da ne treba da bude poslednji.
"Zašto se oni ne bi susretali jednom godišnje, jednom u Beogradu, jednom u Zagrebu", rekao je Tucić, navodeći da se ovakvi susreti reflektuju na odnose i država i naroda.
On je ocenio da u delovima obe crkve ima i onih koji ne žele poboljšanje tih odnosa, kao i u javnosti onih koji ne žele dobre odnose dva naroda.
Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 2 gostiju
Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu Ne možete slati prikačene fajlove u ovom forumu