LANE GUTOVIĆ Oterasmo one koji vrede, ostavljamo bagru i budale, šojići nam obećavaju kule i gradove
Očistili smo budućnost prevarama, dodvoravanjima i lažima. To radimo više od sto godina. Pažljivo izbacujemo ljude iz države. Nas ne može da izvuče jedan čovek, niti takav postoji. Iza nas su se rađali i ispred nas će se ređati prevaranti koji će na principu Srećka Šojića obećavati kule i gradove, iznositi brojeve, statističke podatke.
Da na srpskoj političkoj sceni postoje političari kojima savršeno pristaje „tesna koža“ Srećka Šojića, dileme nema Milan Lane Gutović.
Proslavljeni glumac je na velikom platnu i TV ekranima otelotvorio lik alavog direktora koji je evoluirao u beskrupuloznog političara. U intervjuu za Kurir Gutović priznaje da bi morao da se izbori sa svojom memorijom i moći zapažanja ne bi li se setio nekog političara koji ne liči na Šojića. - Naravno, ne govorim o njegovom načinu odevanja, nego o sistemu vrednosti i načinu razmišljanja. Srećko Šojić je počeo kao prevarant u transportnoj firmi. Dok je on bio direktor, država je još bila zdrava i normalna. Mogla je da je potkrada neka vucibatina čija je pokvarenost bila fokusirana samo na malu populaciju i krug jednog preduzeća. U seriji „Bela lađa“ Srećko Šojić je postao političar koji je uticao na celu državu. Šojić se nije usavršio, nego je država propala. Ona je pala, nije on porastao. To je cela teorija Srećka Šojića.
Da li vidite nekog ko bi na našoj političkoj sceni, u ulozi kapetana, mogao da dovede „belu lađu“ do sigurne luke, jer smo već dugo izloženi buri? - Nama treba dobra sudbina za tako nešto. Nas ne može da izvuče jedan čovek, niti takav postoji. Iza nas su se rađali i ispred nas će se ređati prevaranti koji će na principu Srećka Šojića obećavati kule i gradove, iznositi brojeve, statističke podatke... Mi nemamo kapaciteta za to. Očistili smo svoju budućnost prevarama, lažima i dodvoravanjima. To radimo više od sto godina. Pažljivo izbacujemo iz države ljude koji vrede. Zadržavamo isključivo bagru i budale.
Neke vaše kolege oprobale su se kao ministri kulture. Da li biste se latili tog posla? - Biti ministar kulture podrazumeva, pre svega, ponudu mandatara. Već u samoj njegovoj ponudi, ministar kulture treba da postavi izvesne uslove pod kojima će to i postati. Ne verujem da je ijedan ministar kulture postavio bilo kakve uslove. Eventualno: „Nemojte da me bijete pred narodom, možda tamo iza, kad se ugase kamere, ali nemojte ispred njih.“ Prema tome, u teoretskom smislu, a pogotovo u praktičnom, ne mogu da budem kandidat za ministra kulture. Ne mogu iz više razloga, a ovo je samo jedan.
Kakav je položaj mladih glumaca? - Šanse za mlade glumce skoro da ne postoje. Mogu da primetim da je alarmantno teška situacija. Pojavilo se mnogo glumačkih škola. Poslovično ih vode ljudi koji nemaju pojma. Oni su u praktičnom smislu pokazali da ne znaju ništa. To im, međutim, nimalo ne smeta da otvore škole. Čovek koji završi takvu školu, jedino ako je potpuno neposlušan čovek, ima neku šansu. Ako je poslušan, ličiće na profesora i biće katastrofalan.
kurir.
_________________ Ništa tako ne ponizuje čoveka koliko to što vidi da budale uspevaju u stvarima u kome je on doživeo neuspeh.
Turska agencija „Tika“ radovima je dovela do toga da noseći stubovi teško mogu da izdrže i poplavu, ističe Mladen Đurđević, načelnik opštine Višegrad
Most Mehmed-paše Sokolovića na Drini u Višegradu, umesto da bude saniran i osiguran, radovima koji su izvedeni u protekle tri godine doveden je u opasnost!
Niko sada ne može da garantuje da li bi lukovi izdržali poplavu kakva je, recimo, ovaj kraj zadesila 2010. godine, kad je protok Drine kroz Višegrad bio blizu 4.000 kubika u sekundi! Ovo tvrdi Mladen Đurević, načelnik opštine Višegrad, inženjer geodezije, iznoseći čitav niz zamerki na radove na sanaciji starog mosta na Drini, što je projektovala, finansirala i izvela turska razvojna agencija „Tika“.
Bez stručnog nadzora
- Jedan od najvažnijih radova na sanaciji mosta bila je upravo sanacija stubova. Ona je izvršena tako što je uz stubove čitavom širinom korita nasut kamen, čime je nivo korita znatno podignut, a istovremeno je smanjena propusna moć lukova. U slučaju protoka koji smo imali pre samo sedam godina, most bi bio ugrožen i mogao bi se srušiti. Ovo odgovorno tvrdim! - naglašava Đurević.
U vreme kad su stubovi sanirani nasipanjem kamena u korito, nastavlja Đurević, nije bilo stručnog nadzora radova od institucija RS, pa niko ne zna koliko je tačno kamena nasuto i za koliko je podignut nivo Drine. Nezvanično, kamen je nasut 18 metara uzvodno i 25 metara nizvodno, u sloju koji je ponegde debeo i do 2,5 metara. - Trebalo je da se uradi i sanacija takozvanog originalnog roštilja od balvana, koji su postavili graditelji kad je most podizan i koji je dosta oštećen. Projektom je bilo planirano injektiranje stubova, ali niko ne zna da li je zaista bilo injektiranja, u kojoj meri, kako, s kakvim materijalom i koliko je to učvrstilo roštilj stubova - nabraja Đurević.
Vidljivo je da su kamene ploče kojima je most popločan posle samo nekoliko godina počele da se krune i osipaju, a Višegrađani kažu - da se tim tempom most krunio od izgradnje, danas od njega ne bi ostao ni kamen!
Mnogo propusta
Zamerke su i na rasvetu postavljenu na most, kao i na to što je vegetacija na zidovima s početkom sanacije očišćena, ali nova se pojavila posle samo nekoliko meseci i još je bujnija.
Iako se most posle sanacije uveliko koristi, Ministarstvo građevinarstva RS, koje je izdalo uslovnu dozvolu za građenje, nije, upravo zbog ovih zamerki, još izdalo upotrebnu dozvolu.
Načelnik Đurević kaže da je zahvalan Turcima iz agencije „Tika“ na pomoći u sanaciji mosta, ali da u Višegradu ne mogu prećutati nedostatke koji su uočljivi i koji bi mogli da ugroze čuveni most.
Poslali smo pitanja „Tiki“, ali nismo dobili odgovore.
Činjenice PROSLAVIO GA IVO ANDRIĆ
Most Mehmed-paše Sokolovića u Višegradu građen je od 1571. do 1577. godine Graditelj mosta bio je najveći turski graditelj tog vremena Kodža Mimar Sinan Most je popravljen 1664. godine, a zatim 1875, 1911, 1939. i 1940. godine Deo mosta iznad Drine sastoji se od jedanaest lučnih otvora. Most se oslanja na devet velikih stubova Najveća poplava koju je most izdržao bila je 1896, kad je nivo Drine bio 1,60 metara iznad mosta U književnosti ga je proslavio Ivo Andrić, koji je 1961. godine dobio Nobelovu nagradu
Milijana Okilj FUGE POPUCALE PRVE GODINE
Tokom sanacije mosta radila sam na restauratorsko-konzervatorskom nadzoru. Imala sam više primedaba na radove, koje su uglavnom u hodu otklanjane. Jedna od najvažnijih bila je upotreba sedre iz Bugojna umesto originalne iz majdana u Višegradskoj Banji, i to je ispravljeno. Takođe, imala sam primedbu na upotrebu maltera za fugovanje - te fuge su ispucale već prve godine, pa su morale ponovo da se rade. O svim ostalim zamerkama trebalo bi argumentovano razgovarati - kaže Milijana Okilj iz Zavoda za zaštitu kulturnog i istorijskog nasleđa Republike Srpske, dodajući da bi tokom ove godine trebalo da bude formirana komisija za tehnički pregled objekta.
kurir
_________________ Forum Srbija,mesto na kome su snovi u boji, inspiracija nepresušna, misli slobodne, lepota u rečima.
Korisnici koji su trenutno na forumu: Nema registrovanih korisnika i 1 gost
Ne možete postavljati nove teme u ovom forumu Ne možete odgovarati na teme u ovom forumu Ne možete monjati vaše postove u ovom forumu Ne možete brisati vaše postove u ovom forumu Ne možete slati prikačene fajlove u ovom forumu